U prvih šest mjeseci ove godine 851 državljanin BiH zatražio je azil u Švedskoj, podaci su Nacionalnog migracionog odbora, koji djeluje u okviru švedskog Ministarstva vanjskih poslova.

Od ovog broja, njih 549 je odbijeno, pet je dobilo azil u ovoj skandinavskoj zemlji, a ostale aplikacije nisu uzete u razmatranje ili će biti otpisane ako aplikanti povuku zahtjeve.

Kada je riječ o području bivše Jugoslavije, osim državljana BiH, azil je tražilo i 1.868 državljana Srbije, 202 zahtjeva bila su iz Makedonije, 70 iz Crne Gore i sedam iz Hrvatske.

BiH je prošle godine i djelimično u prvom kvartalu ove godine bila suočena sa većim brojem lažnih azilanata koji su masovno odlazili u Švedsku.

Osnovni razlog za to je činjenica što je Švedska do 1. maja ove godine imala izuzetno libaralne uslove kada su u pitanju azilanti, pa čak i lažni.

Sa promjenom zakonodavstva, mnogo su manje beneficija za azilante i kraće procedure za njihovu deportaciju.

Ministarstvo sigurnosti BiH nedavno je upozorilo građane da ne postoji pravni osnov za dobijanje azila u bilo kojoj državi EU i da se bespotrebno izlažu troškovima i pravnim posljedicama u bezuspješnim pokušajima sticanja statusa koji ne pripada nijednom državljaninu BiH.

Osobe koje su već napustile BiH radi traženja azila biće vraćene u BiH po ubrzanim procedurama, a mogu biti kažnjene i višegodišnjim zabranama ulaska u zemlje EU i Šengen zone.